Pada nam na um (prostaèka) izreka "Nema džabe ni kod stare babe", ali ne znamo kako bismo je povezali s ovom vijesti, pa je preskaèemo i idemo na ono glavno – 75% koda Linuxa danas je djelo rada plaæenih programera, a ne volontera.
Ovu je procjenu iznio osnivaè LWN.neta Jonathan Corbet na predstavljanju konferencije Linux.conf.au 2010 održane u Wellingotnu. Corbet je analizirao kod u Linuxovom kernelu od kraja 2008. do 10, sijeènja ove godine i došao je do zakljuèka da je u tom vremenu u kojem je kernel s verzije 2.6.28 skoèio na verziju 2.6.32, a za to je zaslužno 2,8 milijuna novih linija koda, ili oko 7.000 novih linija koda dnevno.
Od svog tog mnoštva koda, samo se za 18% može s relativnom sigurnošæu reæi da je djelo volontera, za 7% ne može se precizirati da li je komercijalne ili volonterske naravi, a za èak 75% tako nastalog koda je definitivno utvrðeno da je djelo plaæenih programera, a ne volontera.
Najviše komercijalnog rada na razvoju kernela provodi Red Hat s uèešæem od 12%, a slijede Intel (8%), IBM i Novell (6%) te Oracle(3%).
Detalji na stranicama APC Maga.
Bug.hr
Ovu je procjenu iznio osnivaè LWN.neta Jonathan Corbet na predstavljanju konferencije Linux.conf.au 2010 održane u Wellingotnu. Corbet je analizirao kod u Linuxovom kernelu od kraja 2008. do 10, sijeènja ove godine i došao je do zakljuèka da je u tom vremenu u kojem je kernel s verzije 2.6.28 skoèio na verziju 2.6.32, a za to je zaslužno 2,8 milijuna novih linija koda, ili oko 7.000 novih linija koda dnevno.
Od svog tog mnoštva koda, samo se za 18% može s relativnom sigurnošæu reæi da je djelo volontera, za 7% ne može se precizirati da li je komercijalne ili volonterske naravi, a za èak 75% tako nastalog koda je definitivno utvrðeno da je djelo plaæenih programera, a ne volontera.
Najviše komercijalnog rada na razvoju kernela provodi Red Hat s uèešæem od 12%, a slijede Intel (8%), IBM i Novell (6%) te Oracle(3%).
Detalji na stranicama APC Maga.
Bug.hr